Subotić (CEP): Brisel umereno optimističan, svi čekaju ekspoze mandatara
Strahinja Subotić iz Centra za evropske politike ocenjuje da u Briselu vlada umereni optimizam posle promene vlasti u Srbiji, ali da tamo nedovoljno poznaju Studentsku listu. Prema njegovim rečima, ekspoze budućeg mandatara biće važan signal o odnosu prema EU, Rusiji i Kini.
Subotić, programski menadžer i viši istraživač u Centru za evropske politike (CEP), rekao je u intervjuu za FoNet, koji prenosi N1, da u Briselu prepoznaju opasnost da Srbiju „zauvek izgube” ako sada ne iskoriste trenutak. Optimizam je, kako navodi, umeren jer Studentsku listu slabo poznaju i žele da vide kako će se institucije osloboditi i država vratiti u normalu.
Prema njegovoj oceni, svi će pratiti ekspoze narednog mandatara, naročito koliko će u njemu mesta imati evropske integracije, a koliko Rusija i Kina. Subotić je naveo da je Studentska lista govorila da će održavati dobre odnose i sa Pekingom i sa Moskvom, ali da ne očekuje produbljivanje saradnje u osetljivim sektorima, pre svega u energetici.
Subotić navodi da bi Srbija već u novembru 2027. mogla da dobije IBAR, odnosno pozitivan izveštaj o ispunjenosti prelaznih merila. Kao kratkoročnu ponudu Brisela izdvojio je sredstva iz Plana rasta: za Srbiju je do kraja 2027. predviđeno milijardu i 600 miliona evra, a do kraja decembra, kaže, moguće je povući novac za reforme koje je prethodna vlast sprovela, što je 42 odsto planiranih reformi, oko 180 miliona evra.
Za otvaranje Klastera 3 biće potrebno vreme da se povrati poverenje da Beograd želi članstvo. „Tek kada se bude postigao konsenzus, onda će se staviti ta priča na sto”, rekao je Subotić, procenivši da to može potrajati i šest meseci. Savetovao je i ranije posete Briselu, Podgorici, drugim državama regiona i baltičkim zemljama, kako bi se s državama koje bi mogle da iskoriste pravo veta dijalog započeo unapred.
Subotić je dodao da je sagovornicima u Briselu preneo stav da osetljive teme, poput spoljne politike i dijaloga Beograda i Prištine, treba pokretati što kasnije, jer bi one otežale sveobuhvatnu demokratsku transformaciju. Kako kaže, čuo je da će se raditi na tome da pojedine članice ne uzurpiraju proces i da se izbegne bilateralizacija problema.
Govoreći o Rusiji, podsetio je na tekst ruskog geopolitičara Aleksandra Dugina, u kojem se, prema Subotićevom tumačenju, navodi da u protestima ima elemenata obojene revolucije, ali da ih ne treba potcenjivati zbog problema sa kriminalom i korupcijom. Prema njegovoj proceni, Rusija će težiti da sačuva svoj uticaj u Srbiji. Izvor je objavio samo deo intervjua, pa ostali navodi nisu dostupni.