Laserskim skeniranjem otkriveno 432 geoglifa ispod krošnji brazilske Amazonije
Međunarodni tim naučnika pomoću LiDAR tehnologije pronašao je stotine zemljanih struktura u brazilskoj prašumi, što ukazuje da je tamo pre hiljadu i više godina živela brojna drevna civilizacija. Nalazi dovode u pitanje uverenje da je Amazonija bila netaknuta divljina.
Kako prenosi Danas, preuzimajući tekst BBC News na srpskom, istraživanje je nedavno objavljeno u časopisu Nejčr. Sproveo ga je tim sa univerziteta i instituta iz Španije, Finske, Brazila i Danske. Naučnici su LiDAR-om, koji laserskim pulsevima meri udaljenosti i pravi trodimenzionalne mape, skenirali oblast od 4.400 kvadratnih kilometara bez krčenja vegetacije.
Identifikovano je 432 geoglifa, ogromnih struktura ukopanih u zemlju, od kojih većina, kako se navodi, ranije nije bila zabeležena. Nastali su između 600. godine p.n.e. i 850. godine n.e. Paleontolog Alceu Ranzi, predsednik Instituta za amazonske geoglife, rekao je da su jarkovi bili široki do 15 metara i duboki do 5 metara.
Istraživači procenjuju da je civilizacija Akvira, koja ih je podigla, zauzimala oko 183.000 kvadratnih kilometara, otprilike koliko Kambodža ili Sirija. Na vrhuncu, između 100. i 300. godine p.n.e., mogla je da broji do tri miliona stanovnika. Tim je mapirao i 350 kilometara puteva koji povezuju geoglife.
Nekadašnja pretpostavka da su geoglifi bili odbrambena utvrđenja danas ustupa mesto tezi da su imali ceremonijalnu i političku ulogu, kao okupljališta. Ranzi je, uz napomenu da je reč o spekulaciji, rekao da bi to moglo da znači da su Akviri živeli u miru. Arheolog Marti Parsinen sa Univerziteta u Helsinkiju ocenio je da šumske čistine nisu bile veće nego što je potrebno za gajenje kukuruza, bundeve i kasave: „Nikad nisu pretvorili prašumu u savanu.“
Izgradnja geoglifa prestala je oko 850. godine n.e., a razlog nije jasan. Ranzi povlači paralelu sa civilizacijom Maja, čiji su centri napušteni otprilike u istom periodu, i navodi da je deveti vek mogao biti period šire ekološke krize. Prema pisanju Danasa, studija se uklapa u nalaze više disciplina da su u Amazoniji u prošlosti živeli milioni ljudi.