Četvrtak, 12. novembar 2026. Beograd 18°C EUR 117.63USD 106.16CHF 127.43
Ažurirano u 17:48 O nama RSS

Najvažnije vesti iz Srbije, bez buke.Bez kompromisa.

Najnovije
Svet

Laserskim skeniranjem otkriveno 432 geoglifa ispod krošnji brazilske Amazonije

Međunarodni tim naučnika pomoću LiDAR tehnologije pronašao je stotine zemljanih struktura u brazilskoj prašumi, što ukazuje da je tamo pre hiljadu i više godina živela brojna drevna civilizacija. Nalazi dovode u pitanje uverenje da je Amazonija bila netaknuta divljina.

Redakcija Prestonice11. novembar 2026. u 10:31 · 2 min čitanja
Laserskim skeniranjem otkriveno 432 geoglifa ispod krošnji brazilske Amazonije
IlustracijaFoto: Pexels / Zehra Aynacı

Kako prenosi Danas, preuzimajući tekst BBC News na srpskom, istraživanje je nedavno objavljeno u časopisu Nejčr. Sproveo ga je tim sa univerziteta i instituta iz Španije, Finske, Brazila i Danske. Naučnici su LiDAR-om, koji laserskim pulsevima meri udaljenosti i pravi trodimenzionalne mape, skenirali oblast od 4.400 kvadratnih kilometara bez krčenja vegetacije.

Identifikovano je 432 geoglifa, ogromnih struktura ukopanih u zemlju, od kojih većina, kako se navodi, ranije nije bila zabeležena. Nastali su između 600. godine p.n.e. i 850. godine n.e. Paleontolog Alceu Ranzi, predsednik Instituta za amazonske geoglife, rekao je da su jarkovi bili široki do 15 metara i duboki do 5 metara.

Istraživači procenjuju da je civilizacija Akvira, koja ih je podigla, zauzimala oko 183.000 kvadratnih kilometara, otprilike koliko Kambodža ili Sirija. Na vrhuncu, između 100. i 300. godine p.n.e., mogla je da broji do tri miliona stanovnika. Tim je mapirao i 350 kilometara puteva koji povezuju geoglife.

Nekadašnja pretpostavka da su geoglifi bili odbrambena utvrđenja danas ustupa mesto tezi da su imali ceremonijalnu i političku ulogu, kao okupljališta. Ranzi je, uz napomenu da je reč o spekulaciji, rekao da bi to moglo da znači da su Akviri živeli u miru. Arheolog Marti Parsinen sa Univerziteta u Helsinkiju ocenio je da šumske čistine nisu bile veće nego što je potrebno za gajenje kukuruza, bundeve i kasave: „Nikad nisu pretvorili prašumu u savanu.“

Izgradnja geoglifa prestala je oko 850. godine n.e., a razlog nije jasan. Ranzi povlači paralelu sa civilizacijom Maja, čiji su centri napušteni otprilike u istom periodu, i navodi da je deveti vek mogao biti period šire ekološke krize. Prema pisanju Danasa, studija se uklapa u nalaze više disciplina da su u Amazoniji u prošlosti živeli milioni ljudi.

Komentari