Nedelja, 15. novembar 2026. Beograd 4°C EUR 117,62 dinUSD 106,35 dinCHF 127,18 din
Ažurirano u 00:36 Pitanje dana O nama RSS

Najvažnije vesti iz Srbije, bez buke.Bez kompromisa.

Najnovije
Ekonomija

Stanojević: izostanak subvencija po hektaru mogao bi da utiče na rod ozimih kultura

Profesor Poljoprivrednog fakulteta Dragan Stanojević upozorio je u emisiji Insajder televizije da izostanak drugog dela subvencija po hektaru može da se odrazi na prinos ozimih kultura naredne godine. Ocenio je da poljoprivrednicima nedostaje predvidivost državne podrške.

Redakcija Prestonice14. novembar 2026. u 08:28 · 2 min čitanja
Stanojević: izostanak subvencija po hektaru mogao bi da utiče na rod ozimih kultura
Foto: Wikimedia Commons / Paul Braun / CC BY 4.0

Stanojević je u emisiji 3D komentarisao izjavu ministra Dragana Glamočića da trenutno nema novca za drugi deo subvencija za biljnu proizvodnju. Prema njegovoj oceni, budžet nije adekvatno isplaniran, ali veruje da novca zaista nema, jer bi, kako smatra, odlazeća vlast isplatila subvencije pre izbora da je mogla.

Profesor navodi da je ministarstvo objavilo kalendar subvencija, ali da ga nije poštovalo do kraja. Smisao kalendara, objasnio je, jeste da proizvođači u ključnim trenucima prolećne i jesenje setve imaju novca za sertifikovano seme i optimalnu količinu mineralnih đubriva. Upozorio je da će to „vrlo verovatno“ uticati na rod ozimih kultura.

Kako je rekao, drugi deo subvencija po hektaru nije predviđen zakonom, već je bilo potrebno doneti uredbu i raspisati konkurs. Isplata nije bila zakonska obaveza, ali su je poljoprivrednici, prema njegovim rečima, očekivali na osnovu prethodnih godina, naročito posle teške godine sa velikim sušama. Smatra da je trebalo razmotriti preusmeravanje novca sa drugih stavki budžeta, jer sredstava za 14 najavljenih poziva, kako je naveo, ima.

Stanojević traži da se u budućnosti unapred zna ko, kada i za šta ima pravo na subvencije, umesto da se odlučuje prema tome da li ima novca. Kao primer poremećenih odnosa naveo je žitarice u skladištima koje zbog niskog vodostaja Dunava ne mogu da se izvezu, dok se, kako kaže, u mesnim prerađevinama koristi meso uvezeno iz EU ili drugih zemalja.

Govoreći o investicijama, ocenio je da budžetskim davanjima nedostaje snažnija investiciona komponenta. Za IPARD sredstva iz Evropske unije rekao je da Srbija nije pokazala da ume pametno da ih potroši, za razliku od Poljske i Slovenije, a glavne prepreke vidi u administraciji i sporim procedurama.

Pratite Prestonicu na X-u@Prestonicars

Komentari