Četvrtak, 12. novembar 2026. Beograd 18°C EUR 117.63USD 106.16CHF 127.43
Ažurirano u 21:04 Pitanje dana O nama RSS

Najvažnije vesti iz Srbije, bez buke.Bez kompromisa.

Najnovije
Ekonomija

Brčerević: pravi budžet nove vlade biće onaj za 2028, a ne za 2027. godinu

Glavni ekonomista Fiskalnog saveta Danko Brčerević ocenjuje da budžet za 2027. ne treba da donese snažan zaokret, već da bude institucionalno uredan i fiskalno odgovoran. Prema njegovim rečima, suštinske promene javnih finansija čekaju budžet za 2028. godinu.

Redakcija Prestonice12. novembar 2026. u 20:15 · 2 min čitanja
Brčerević: pravi budžet nove vlade biće onaj za 2028, a ne za 2027. godinu
IlustracijaFoto: Pexels

Brčerević je za magazinbiznis.rs rekao da će se budžet za 2027, ako ne bude spreman do kraja 2026, usvojiti u prvim mesecima 2027, uz privremeno finansiranje. Podsetio je da je Srbija taj mehanizam koristila više puta, a 2007. čak šest meseci, te da država zbog toga neće stati, prenosi N1.

Vreme usvajanja budžeta, kako navodi, zavisiće od brzine formiranja Vlade, ali i od tehničkih procedura, jer će doći i do izmene strukture ministarstava. Smatra da je mnogo važnije šta će nova Vlada raditi sa javnim finansijama, u kojima su, po njegovoj oceni, mnogi segmenti neefikasni i prevaziđeni.

Reforme, kaže on, moraju ići na dva koloseka. Prvi je hitan: očuvanje stabilnosti budžeta, izmirivanje preuzetih obaveza, završetak projekata s fiksnim rokom poput EKSPO-a i izbegavanje naglih zaokreta u sistemima na koje se ljudi oslanjaju, kao što su podsticaji u poljoprivredi. Drugi kolosek je transformacija fiskalne politike kroz trogodišnji plan i novu Fiskalnu strategiju.

Brčerević smatra da se dosadašnji model rasta istrošio. Navodi da zaposlenost u Srbiji pada već dve godine, da je u septembru 2026. bilo oko 30.000 zaposlenih manje nego krajem 2024, a da Anketa o radnoj snazi pokazuje još dublji pad. Prema njegovim rečima, strane direktne investicije se kao udeo u BDP-u smanjuju još od 2022. godine.

Kao primere stranih kompanija koje smanjuju obim poslovanja ili zatvaraju pogone naveo je proizvođače odeće, tekstila i obuće, među njima Benetona u Nišu, Džinsija u Leskovcu, Kentaura u Vranju, Kaizena u Smederevu i Falk Ista u Knjaževcu, kao i Valija, koji do kraja godine gasi pogon u Valjevu. Isti trend, kaže, pogađa i proizvođače auto-komponenti: Drekslmajer zatvara fabriku u Zrenjaninu, Leoni je zatvorio pogon u Malošištu, a Aptiv u Zaječaru.

Brčerević ocenjuje da je apsurdno što odlazeća Vlada, umesto da prihvati odgovornost, za to optužuje buduću vladu koja još nije formirana. U kratkom roku nova vlast, smatra on, treba da pošalje signale da je deficit pod kontrolom, da se javni poslovi dodeljuju transparentno i da ista pravila važe za sve. Kao priliku navodi i Plan rasta EU za Zapadni Balkan, iz kog je Srbiji na raspolaganju oko 1,6 milijardi evra bespovratne pomoći i povoljnih kredita, od čega je dosad povučen mali deo.

Pratite Prestonicu na X-u@Prestonicars

Komentari